<p>
blablbalbal
</p>

<div class="image">
<img src="other.png" alt="other.png" class="embedimg" />
<div class="caption">Revolucija cena i pad realne nadnice, 1480–1640. Revolucija cena je dovela do istorijskog kolapsa realne nadnice. Za nekoliko decenija, realna nadnica je izgubila dve trećine kupovne moći. Sve do <em>XIX veka</em>, realna nadnica nije <strong>dostigla</strong> nivo koji je imala u još XV veku. (Phelps-Brown i Hopkins, 1981)</div>
</div>


<p>
bla bla bla
</p>

<div class="image">
<img src="other.png" alt="other.png" class="embedimg" />
<div class="caption">Ove tabele otkrivaju društvene posledice Revolucije cena. One prikazuju rast cene žita u Engleskoj između 1490. i 1650, zatim prateći rast drugih cena i zločina protiv vlasništva u Eseksu (Engleska), između 1566. i 1602. i konačno, pad populacije, izražen u milionima, u Nemačkoj, Austriji, Italiji i Španiji, između 1500. i 1750. (Hackett Fischer, 1996)</div>
</div>


<p>
„Vatra Gospodarice igre gubi se u daljini, a u prvi plan izbijaju vatre pobune i lomače represije… Ali, izgleda da postoji veza između priprema za seljački ustanak i tajanstvenih noćnih okupljanja… i da su oni koji su znali za to čuvali tajnu o tim zabranjenim okupljanjima, pozivajući se na staru legendu… Ako su veštice imale neke tajne, to je mogla biti jedna od njih.“ (Muraro 1977: 46–47)
</p>

<div class="image">
<img src="other.png" alt="other.png" class="embedimg" />
<div class="caption">Ovaj grafikon, koji prikazuje dinamiku suđenja vešticama između 1505. i 1650, odnosi se na oblasti Namura i Lorene u Francuskoj, ali je reprezentativan i za progon veštica u drugim evropskim zemljama. Svuda su ključne decenije bile one između 1530. i 1640, kada su cene hrane eskalirale. (Preuzeto iz Henry Kamen, 1972)</div>
</div>


<p>
Klasni revolt, zajedno sa seksualnim prestupima, bio je središnji element u opisima Sabata, koji je prikazivan i kao čudovišna seksualna orgija i kao subverzivno političko okupljanje, s kulminacijom u prikazivanju zločina koje su počinili učesnici i đavola koji naređuje vešticama da se pobune protiv svojih gospodara. Značajno je i da se pakt između veštice i đavola nazivao <em>conjuratio</em>, kako se zvao i pakt koji su često sklapali robovi i radnici u zajedničkoj borbi (Dockes 1982: 222; Tigar i Levy 1977: 136) i da je u očima tužilaca đavo predstavljao obećanje ljubavi, moći i bogatstva, zbog kojih bi neka osoba bila spremna da proda dušu, to jest, da prekrši svaki prirodni i društveni zakon.
</p>

<p>
promenama u dnevnoj nadnici engleskog stolara, izraženoj u kilogramima žita, između XIV i XVIII veka (Slicher Van Bath 1963: 327):
</p>

<table>
 <thead>
  <tr>
   <th>
 Godina     
   </th>
   <th>
 Kilogrami žita
   </th>
  </tr>
 </thead>
 <tbody>
  <tr>
   <td>
 1351–1400  
   </td>
   <td>
  121,8
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 1401–1450  
   </td>
   <td>
  155,1
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 1451–1500  
   </td>
   <td>
  143,5
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 1501–1550  
   </td>
   <td>
  122,4
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 1551–1600  
   </td>
   <td>
  83
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 1601–1650  
   </td>
   <td>
  48,3
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 1651–1700  
   </td>
   <td>
  74,1
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 1701–1750  
   </td>
   <td>
  94,6
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 1751–1800  
   </td>
   <td>
  79,9
   </td>
  </tr>
 </tbody>
</table>

<p>
Trebalo je da prođu vekovi, da bi se nadnice u Evropi vratile na nivo iz kasnog srednjeg veka. Stanje se do te mere pogoršalo da je u Engleskoj, oko 1500, zanatlija morao da radi četrdeset nedelja da bi ostvario prihod za koji
</p>
<h5 id="toc1">Distribucija zemlje po socijalnim grupama u Engleskoj i Velsu</h5>


<table>
 <thead>
  <tr>
   <th>
                   
   </th>
   <th>
 1436. (bez Velsa) 
   </th>
   <th>
  1690.
   </th>
  </tr>
 </thead>
 <tbody>
  <tr>
   <td>
 Veliki posednici  
   </td>
   <td>
  15–20%            
   </td>
   <td>
  15–20%
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 Niže plemstvo     
   </td>
   <td>
  25%               
   </td>
   <td>
  45–50%
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 Nezavisni seljaci 
   </td>
   <td>
  20%               
   </td>
   <td>
  25–33%
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 Crkva i Kruna     
   </td>
   <td>
  25–33%            
   </td>
   <td>
  5–10%
   </td>
  </tr>
 </tbody>
</table>

<table>
 <thead>
  <tr>
   <th>
                                                                      
   </th>
   <th>
 Funti 
   </th>
   <th>
 Šilinga 
   </th>
   <th>
 Penija
   </th>
  </tr>
 </thead>
 <tbody>
  <tr>
   <td>
 Za deset tovara uglja, za njihovo spaljivanje, pet maraka ili         
   </td>
   <td>
 3      
   </td>
   <td>
  6      
   </td>
   <td>
    8
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 Za jedno bure katrana                                                 
   </td>
   <td>
        
   </td>
   <td>
 14      
   </td>
   <td>
 
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 Za sukno, za njihovu odeću                                            
   </td>
   <td>
 3      
   </td>
   <td>
 10      
   </td>
   <td>
 
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 Za njeno krojenje                                                     
   </td>
   <td>
        
   </td>
   <td>
 8       
   </td>
   <td>
 
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 Za odlazak do vlastelina u Finmaut, koji bi trebalo da vodi suđenje   
   </td>
   <td>
        
   </td>
   <td>
 6       
   </td>
   <td>
 
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 Za dželatov trud                                                      
   </td>
   <td>
 8      
   </td>
   <td>
 14      
   </td>
   <td>
 
   </td>
  </tr>
  <tr>
   <td>
 Za njegove troškove                                                   
   </td>
   <td>
        
   </td>
   <td>
 16      
   </td>
   <td>
    4
   </td>
  </tr>
 </tbody>
</table>