#title Kaliban i veštica

blablbalbal

[[other.png][Revolucija cena i pad realne nadnice, 1480–1640. Revolucija cena je dovela do istorijskog kolapsa realne nadnice. Za nekoliko decenija, realna nadnica je izgubila dve trećine kupovne moći. Sve do <em>XIX veka</em>, realna nadnica nije **dostigla** nivo koji je imala u još XV veku. (Phelps-Brown i Hopkins, 1981)]]

bla bla bla


[[other.png][Ove tabele otkrivaju društvene posledice Revolucije cena. One prikazuju rast cene žita u Engleskoj između 1490. i 1650, zatim prateći rast drugih cena i zločina protiv vlasništva u Eseksu (Engleska), između 1566. i 1602. i konačno, pad populacije, izražen u milionima, u Nemačkoj, Austriji, Italiji i Španiji, između 1500. i 1750. (Hackett Fischer, 1996)]]

„Vatra Gospodarice igre gubi se u daljini, a u prvi plan izbijaju vatre pobune i lomače represije… Ali, izgleda da postoji veza između priprema za seljački ustanak i tajanstvenih noćnih okupljanja… i da su oni koji su znali za to čuvali tajnu o tim zabranjenim okupljanjima, pozivajući se na staru legendu… Ako su veštice imale neke tajne, to je mogla biti jedna od njih.“ (Muraro 1977: 46–47)

[[other.png][Ovaj grafikon, koji prikazuje dinamiku suđenja vešticama između 1505. i 1650, odnosi se na oblasti Namura i Lorene u Francuskoj, ali je reprezentativan i za progon veštica u drugim evropskim zemljama. Svuda su ključne decenije bile one između 1530. i 1640, kada su cene hrane eskalirale. (Preuzeto iz Henry Kamen, 1972)]]

Klasni revolt, zajedno sa seksualnim prestupima, bio je središnji element u opisima Sabata, koji je prikazivan i kao čudovišna seksualna orgija i kao subverzivno političko okupljanje, s kulminacijom u prikazivanju zločina koje su počinili učesnici i đavola koji naređuje vešticama da se pobune protiv svojih gospodara. Značajno je i da se pakt između veštice i đavola nazivao <em>conjuratio</em>, kako se zvao i pakt koji su često sklapali robovi i radnici u zajedničkoj borbi (Dockes 1982: 222; Tigar i Levy 1977: 136) i da je u očima tužilaca đavo predstavljao obećanje ljubavi, moći i bogatstva, zbog kojih bi neka osoba bila spremna da proda dušu, to jest, da prekrši svaki prirodni i društveni zakon.


promenama u dnevnoj nadnici engleskog stolara, izraženoj u kilogramima žita, između XIV i XVIII veka (Slicher Van Bath 1963: 327):

 Godina     || Kilogrami žita
 1351–1400  |  121,8  
 1401–1450  |  155,1  
 1451–1500  |  143,5  
 1501–1550  |  122,4  
 1551–1600  |  83     
 1601–1650  |  48,3   
 1651–1700  |  74,1   
 1701–1750  |  94,6   
 1751–1800  |  79,9

Trebalo je da prođu vekovi, da bi se nadnice u Evropi vratile na nivo iz kasnog srednjeg veka. Stanje se do te mere pogoršalo da je u Engleskoj, oko 1500, zanatlija morao da radi četrdeset nedelja da bi ostvario prihod za koji 


**** Distribucija zemlje po socijalnim grupama u Engleskoj i Velsu


                   || 1436. (bez Velsa) ||  1690. 
 Veliki posednici  |  15–20%            |  15–20% 
 Niže plemstvo     |  25%               |  45–50% 
 Nezavisni seljaci |  20%               |  25–33% 
 Crkva i Kruna     |  25–33%            |  5–10% 



                                                                      || Funti || Šilinga || Penija 
 Za deset tovara uglja, za njihovo spaljivanje, pet maraka ili         | 3      |  6      |    8 
 Za jedno bure katrana                                                 |        | 14      |    
 Za sukno, za njihovu odeću                                            | 3      | 10      |    
 Za njeno krojenje                                                     |        | 8       |    
 Za odlazak do vlastelina u Finmaut, koji bi trebalo da vodi suđenje   |        | 6       |          
 Za dželatov trud                                                      | 8      | 14      |    
 Za njegove troškove                                                   |        | 16      |    4